Uvodi se jedinstveni europski porez za članice EU-a?

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

Vijesti 2

piše: Vidmir RAIČ

Aktualna rasprava o proračunu Europske unije za narednu godinu neumitno, kao i sve rasprave kad se nauštrb suvereniteta pojedničih nacionalnih država pokušava učvrstiti europsko političko jedinstvo, daljnjim institucionalnim snaženjem zajedničkih funkcija države, dovela je do konfortacije kohezivnih snaga unutar Unije naspram onih koji  njoj vide samo nasilnu unifikaciju i , načelno, protive se svakom prijedlogu za učvršćivanje federalnih elemenata.

Tako se u raspravi o reformi proračuna Europske unije ponovno pojavila kontroverzna i nepopularna ideja - mogućnost uvođenja europskih poreza kojima bi se izravno financirao središnji proračun Europske unije. Inače, predviđena središnja zajednička blagajna za 2011. godinu (europski proračun), stajat će porezne obveznike EU-a 122,9 milijarde eura. Proračun ujedinjene Europe puni se s nekoliko stavki, a najizdašnija je stavka izravnih uplata država članica. Ta je kvota određena prema ekonomskoj snazi pojedinih država koje čine Uniju, tako da veći ukupni društveni proizvod ujedno znači i veća izdvajanja u zajedničku blagajnu. Premda, načelno, to i ne znači veća pojedinačna prava u zejedničkim europskim poslovima, zna se kako glasovi gospodarski najrazvijenijih zemalja, čije su ekonomije, ujedno i najrazvijenije, posbeno Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije, ipak, imaju veću težinu od glasova malih država. Koliko je tko važan najtransparentnije se vidi u prevladavanju  kriznih situacija, kao što je to bila, primjerice, svojedobna zajednička intervencija za spas eura u kojoj je, naravno, Njemačka, opet, najviše „potegla“. Manji dio zajedničkih prihoda članice ostvaruju od PDV-a. Zato se s pravom kaže da mali, osobito ako su nerazvijeni, bolje prolaze u zajedničkoj europskoj kući od velikih. Jer, bez obzira na njihove priloge, kroz različite programe potpora redovito više dobivaju nego daju. U tom kontekstu je zanimljivo je da bi Hrvatska, kada postane članica Europske unije, u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti nešto više od 600 milijuna eura, dok bi istodobno iz zajedničke blagajne mogla povući višestruko veći iznos.

Kad je o zajedničkim europskim financijama riječ, na djelu su centrifugalne i centripetalne sile. Prve predvodi Europska komisija koja nastoji osigurati vlastita sredstva koja bi osigurala veću autonomiju djelovanja. Predlaže se da se ta sredstva prikupljaju posebnim porezom, obveznim za sve porezne obveznike u zemljama članicama Europske unije. Prema riječima Janusza Lewandowskog, europskog povjerenika za EU proračun, novost je i u tome da bi se ta porezna osnovica u praksi realizirala izravnim uplatama u proračun EU-a.

Osim izravnih poreza, predviđa se i dodatno oporezivanje financijskih transakcija, uvođenje dodatnih trošarina na zračni prijevoz i većih trošarina na ispuštanje ugljičnog dioksida. Nasuprot njima, tu su i centripetalne sile koje ideju o europskim porezima ne primaju dobrohotno. Tako se, primjerice, Španjolska izjasnila za izravno oporezivanje, a prije nje to su učinile Poljska, Austrija i Belgija. S druge strane, veliki - Velika Britanija, Njemačka i Francuska izrijekom odbaciju ideje o dodatnom oporezivanju svojih građanja kako bi se izravno punio proračun Europske unije. Oni s razlogom tvrde da ubiranje poreza preduboko zadire u pitanje nacionalnog suvereniteta. A za takvo što, očito, nije pravo vrijeme.