<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://otok-hvar.net/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Vijesti</title>
    <link>http://otok-hvar.net/vijesti/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>info@wmd.hr</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2008</dc:rights>
    <dc:date>2008-12-04T23:07:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Dan dobrih ljudi</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/dan-dobrih-ljudi/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/dan-dobrih-ljudi/#When:23:07:00Z</guid>
      <description>Ujedinjeni narodi su 1985. godine 5. prosinca proglasili Međunarodnim danom volontera. Oni su najznačajnija snaga svakog društva, pokretači humanosti i nositelji vrijednosti ljudskog potencijala.


U više od 100 zemalja svijeta 5. prosinca proslavlja se kao Dan dobrih ljudi.


Ujedinjeni narodi su također godinu 2001. proglasili Međunarodnom godinom volontera, te time pokazali da cijene volonterstvo kao izniman doprinos razvitku humanijeg i solidarnijeg društva u svim zemljama svijeta.


Cilj je bio da se različitim oblicima i načinima promiče značaj i rad mreže volontera, te da se ukaže na postignuća milijuna volontera diljem svijeta, čime bi se u volonterski rad mogli privući i drugi.


Volonteri rade u svojim zajednicama, i to ne radi novca, nego radi provedbe programa temeljenog na sedam osnovnih načela, osobito načela humanosti, neovisnosti i dobrovoljnog rada.



Osnažujući najugroženije zajednice, pomažu ljudima da se osposobe i opet neovisno brinu o sebi i žive normalnim životom i u normalnim uvjetima, pomažu životinjama da dobiju novu šansu za dostojan i život vrijedan pažnje.


Volonteri, dobrovoljni radnici, entuzijasti, borci za bolje sutra u prvim redovima, pomažu svima koji su bespomoćni, ugroženi, napušteni, usamljeni i povrijeđeni.


Ako niste jedan od njih, možete im se zahvaliti što su tu za vas.


Gradovi i volonterski centri u Hrvatskoj raznolikim programom obilježavaju svoj dan.


Net.hr</description>
      <dc:subject>zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-04T23:07:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Izbjegnite darivanje loših poklona</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/izbjegnite-darivanje-losih-poklona/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/izbjegnite-darivanje-losih-poklona/#When:22:35:00Z</guid>
      <description>Koji su to najgori pokloni koje možete nekome darovati



Ako vas lovi panika u trgovačkim centrima ili imate noćne more zbog božićnih poklona – vjerojatno patite od sindroma kupovanja božićnih poklona.


Kako bi izbjegli kupovinu loših poklona za svoje najdraže, ali i uštedjeli nešto novaca, nastavite čitati članak (a vaša obitelj i prijatelji će biti zahvalni kad im poklonite ono što im se sviđa).


Beskorisni alati


Svatko od nas ima na spisku za darivanje osobu kojoj ne zna što kupiti. To može biti vaš šef, otac ili neki drugi muški rođak. Izgledaju kao da nemaju nikakvih interesa, stila ni potreba. Nemojte odjuriti u dućan specijaliziran za „muške stvari“ i potrošiti previše novaca na profesionalnu svjetiljku sa ugrađenim GPS sustavom, iako on nije išao u prirodu već više od 15 godina. Vaš poklon će završiti u kutiji sa alatom koja stoji na tavanu.


Poklon dobrih namjera


Ako kupite poklon sa dobrom namjerom, mogli biste uvrijediti osobu kojoj ste ga namijenili. Pokloni usmjereni na neku lošu karakteristiku ili na manu u pravilu se ne prihvaćaju dobro. To mogu biti pokloni poput knjige o najnovijoj dijeti osobi sa viškom kilograma, Nicorette žvakače gume za strastvenog pušača i sl.


Pokloni koji bi vam mogli stvarati probleme


Imate li mlađu djecu, nemojte im za Božić pokloniti set bubnjeva. Mogli bi ih slušati cijelu godinu. Isto tako dječji pokloni, poput praćki bi vam mogli stvarati probleme kad djetetu padne na pamet gađati susjedu dok se vraća iz dućana.

 

Donje rublje



Moj muž je ovu lekciju naučio na teži način: nikada ne kupujte donje rublje, osim ako vam je žena sama rekla da to želi. Ovakav poklon otvara previše pitanja poput ˝Zašto želi da to nosim?˝ ˝Nisam li mu dovoljno lijepa i seksi?˝ i sl. Da i ne spominjemo što će se dogoditi ako ste kupili krivu veličinu.


Poklon koji ste zapravo namijenili sebi



Svi smo ovo isprobali – kupimo sestri, partneru ili prijateljici nešto što bi sami htjeli imati. Kad kupite ovakav poklon, iako se uvjeravate da će se to dopasti toj osobi, podsvjesno se nadate da će vam ga vratiti – ali neće. Možda vam ga neće ni posuditi. I na kraju si sami morate kupiti tu stvar, pa ste potrošili dvostruki iznos novca za stvar koja će usrećiti samo jednu od vas.


Prepakiranje poklona



Niste stigli kolegici kupiti poklon i sjetite se one vaze koju vam je sestra darovala za rođendan, samo je prepakirate i poklonite dalje – o ovakvom darivanju nemojte ni razmišljati! Osim što će vas mučiti grižnja savjesti, uvijek postoji mogućnost da vaša sestra posjeti vašu kolegicu i vidi kod nje vašu unikatnu vazu.


Poklanjanje odjeće


Gotovo uvijek je loša ideja pokloniti nekome sa kime ne živite komad odjeće. Osim što morate dobro paziti i procijeniti veličinu i boju, uvijek se može dogoditi da ćete pogriješiti stil i taj će poklon završiti kao krpa za brisanje prašine.


Prošlogodišnji poklon


Vaš otac sigurno neće biti oduševljen kad po petu godinu za redom od vas dobije kravatu. Vodite računa o tome što ste  poklonili prijašnjih godina kako se ne bi ponavljali. Ovo se naravno ne odnosi na poklone koji su tradicionalni (npr. bratu svake godine kupite cigare i bocu whiskeya).


Pokloni koje ste sami izradili


Svi smo sentimentalni i volimo kad primimo poklon koji nam je napravila draga osoba. No ako ste vi ta koja radi poklon, dobro razmislite prije. Prvo, nemamo svi talenat za ručne radove, a drugo, pravljenje darova je često mnogo problematičnije nego mislite. Ovakvi darovi mogu vas stajati više novca i vremena nego ste mislili.


Nemarni pokloni



Je li vam se ikada desilo da ste prijateljici poklonili naušnice za  probušene uši, iako ih ona nikada nije probušila? Nemojte kupovati čokoladu osobi koja je dijabetičar ili alkohol osobi koja ne pije. Prije nego kupite poklon, razmislite o takvim stvarima, kako ne bi zbog nemara pogriješili sa poklonom.(zena.hr)</description>
      <dc:subject>savjeti</dc:subject>
      <dc:date>2008-12-02T22:35:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kako ostati zdrav kad zahladi</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/kako-ostati-zdrav-kad-zahladi/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/kako-ostati-zdrav-kad-zahladi/#When:21:02:00Z</guid>
      <description>Mnogi bi ljudi, vjerujemo, rado preskočili kišne jesenske i hladne zimske dane. Sezona gripa i prehlada, kao i pad imuniteta, dolaze s hladnim vremenom. No pripazite li malo na sebe, sve te neugodnosti možete izbjeći


Redovito perite ruke


Jednom kada započne sezona hladnoće, svatko traži način kako izbjeći bolesti. Jedan od jednostavnih načina je redovito pranje ruku. Sve bolesti koje se prenose dodirom, a to uključuje gripu i prehladu, možemo zaustaviti pranjem ruku svaki put kada se vratimo u kuću ili u ured. Pogotovo je važno prati ruke prije jela, nakon što ste bili u javnom prijevozu ili u trgovinama, i općenito na mjestima na kojima se zadržava puno ljudi.


Pijte puno tekućine


Za vrijeme hladnih mjeseci ljudi piju više toplih napitaka poput čaja i kave, no zanemaruju činjenicu da ova dva napitka u sebi imaju sastojke koji povećavaju izlučivanje vode iz tijela. Važno je uz njih piti i šest do deset čaša vode dnevno kako biste zadržali potrebnu razinu vode u tijelu.


Redovito vježbajte


Zbog manje dnevnog svjetla, zimi nam se čini da imamo i manje energije. Izvrstan način da pospješite cirkulaciju i razinu energije jest vježbanje. Samo 20 minuta vježbe dnevno pomaže nam i u borbi protiv kilograma koji se nakupe u zimskom periodu. 


Spavajte barem osam sati


Većina ljudi ne spava preporučenih osam sati i to je jedan od razloga što se tijekom zime smanji razina energije i oslabi imunitet. Preporuča se opuštanje prije odlaska u krevet i svakako izbjegavanje alkohola i nikotina prije spavanja.


Uzimajte vitamin D


Većina ljudi ne dobiva dovoljnu količinu vitamina D zbog manje Sunčevog UV zračenja tijekom zime. Preporuča se uzimanje Vitamina D u tabletama ako su osobe starije od 50 godina. Vitamin D se povezuje sa zdravim kostima i smanjenjem rizika oboljenja od nekolika vrsta raka.


Pazite na vlažnost kože



Hladnoća uništava kožu i kosu, stoga je izuzetno važno koristiti preparate koji ih ovlažuju. Svima nam je poznato da, nakon učestalog ispuhivanja nosa kod prehlade, koža na nosu popuca i pocrveni. Kod toga nam pomažu vlažne maramice koje je uvijek dobro imati spremne i pri ruci.


Jedite zdravo



S dolaskom hladnih mjeseci većina ljudi se okrene prehrani koja sadrži puno ugljikohidrata i masti. Takva prehrana dovodi do pretjeranog nakupljanja kilograma i izaziva letargiju i pospanost. U prehranu uvrstite laganiju hranu. (tportal)</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2008-11-30T21:02:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Otvoren Centar za liječenje debljine</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/otvoren-centar-za-lijecenje-debljine/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/otvoren-centar-za-lijecenje-debljine/#When:20:28:00Z</guid>
      <description>U KBC Zagreb je nedavno otvoren Centar za liječenje debljine prvenstveno namijenjen onima čiji indeks tjelesne mase prelazi 25 kg/m2 odnosno osobama s prekomjernom tjelesnom masom i pretilim osobama za koje liječnici opće medicine procijene da im je liječeno potrebno.


U okviru Centra pacijentima će se pristupati timski što znači da će uz stručni nadzor dobiti individualni plan prehrane i tjelovježbe prilagođen životnoj dobi, kondiciji i zdravstvenom stanju. Pacijentima će također biti dostupna i psihološka pomoć, a liječenje uključuje i farmakoterapiju te kirurško liječenje.


U sklopu Centra će raditi niz stručnjaka s područja endokrinologije, nutricionizma, kardiologije, pulmologije, gastroenterologije, kirurgije, psihijatrije i sl.


Budući da debljina nije samo estetski problem, već i ozbiljno ugrožava zdravlje, a u Hrvatskoj svaki dan ima sve više pretilih, za očekivati je da će zanimanje za Centar biti veliko.


Vitamini.hr</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2008-11-28T20:28:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Istina o vodi</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/istina-o-vodi/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/istina-o-vodi/#When:23:33:00Z</guid>
      <description>Zašto je voda toliko bitna i koju vodu piti?




Većina ljudi ne pije dovoljno vode, što uzrokuje različite vrste zdravstvenih problema. No to što većina ljudi ne pije dovoljno vode je samo jedan problem, a drugi je taj što je voda prilično toksična. U vodi iz slavine se nalaze kemijske tvari klor i flour. Razina toksičnosti klora i floura je poprilično visoka, i konzumacija istih dovodi do oštećenja krvnih žila. Kada su krvne žile oštećene, kolesterol LDL prijanja uz njih i izaziva arteriosklerozu.


Velika je većina ljudi dehidrirala što uzrokuje priličan broj zdravstvenih problema&#45; bolovi, ukočenost, artritis, alergije, astmu, niski tlak. Stanice im nemaju dovoljno tekućine i to utječe na sposobnost izbacivanja toksina i otpadnih tvari iz stanica i tijela. Kada stavite stanicu u tekućinu, ona izlučuje otpadne tvari i otrove,i sve dok čistite vodom njen okoliš i odstranjujete toksine ona ne stari. Fascinantno, zar ne!


Flour štetno djeluje na štitnjaču, on između ostalog  usporava metabolizam i izaziva depresiju. Klor je otrov i stavlja se u vodu da bi uništio žive organizme. Bakterije nisu štetne i njima smo izloženi svakodnevno. Tako se jača naš imunološki sustav, tj. Što smo im izloženiji, to nam je zdraviji organizam.


Iz tih razloga sam tražila da voda koju pijem zadovoljava sve reference, što znači da prolazi filtraciju sistemom reversne ili obrnute osmoze. Tim načinom se iz vode odstranjuje i kamenac i štetan natrij,a potom se procesom mineralizacije dodaju soli kalcija i magnezija.( Žena.hr)</description>
      <dc:subject>zdravlje</dc:subject>
      <dc:date>2008-11-26T23:33:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Folklorno društvo &#8220;Šaltin&#8221;</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/folklorno-drustvo-saltin/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/folklorno-drustvo-saltin/#When:00:16:00Z</guid>
      <description>Folklorno društvo &#8220;Šaltin&#8221; Hvar, 13. i 14. rujna sudjelovalo je na 43 Vinkovačkim jesenima.

Odlukom stručnog suda Prve dalmatinske smotre folklora u Splitu, lipnja ove godine, imenovani su predstavnicima Splitsko&#45;dalmatinske županije, za ovu najznačajniju smotru u Hrvatskoj.

Hvarani su se predstavili starim hvarskim plesovima, u tradicijskoj nošnji otoka Hvara.

Ovo je Hvaranima drugo gostovanje na Vinkovačkim jesenima.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-09-30T00:16:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Znamenitosti otoka Hvara &#45; Hvarska tvrđava</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/znamenitosti-otoka-hvara-hvarska-tvrava/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/znamenitosti-otoka-hvara-hvarska-tvrava/#When:00:08:00Z</guid>
      <description>Hvarska tvrđava (fortica ili čitadela) nalazi se na brdu iznad grada Hvara i sagrađena je početkom 16. stoljeća (za vladavine Venecije). Obnovljena je 1579. godine nakon što je oštećena u eksploziji baruta, a svoj današnji izgled dobila je nakon brojnih nadogradnji. Dodatno je pojačana za vrijeme francuske uprave, a vojarna i osmatračnica sagrađene su za vrijeme austrijske uprave. U tvrđavi se danas nalazi zbirka amfora i ostalih eksponata iz antike i srednjeg vijeka. Od tvrđave do gradskog trga pružaju se zidine koje su sazidane u srednjem vijeku. Tvrđava dominira gradom. Iz nje se pruža prekrasan panoramski pogled na grad Hvar i Paklene otoke.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-09-30T00:08:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>More zna te ljude</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/more-zna-te-ljude/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/more-zna-te-ljude/#When:00:01:00Z</guid>
      <description>&#8220;More zna te ljude&#8221;, naziv je izložbe, u organizaciji Muzeja hvarske baštine, koju se održava tijekom rujna 2008. godine, u novo uređenom prostoru hvarskog “Arsenala”. Izložba donosi pregled tradicijskih ribarskih brodova, povijest ribolova, ribolovnih alata i tehnike ribolova, uz priče, sjećanja, vjerovanja kao i praznovjerja vezana uz ribolov i život na moru.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-09-30T00:01:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Naj stvari koje niste znali o svom tijelu</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/naj-stvari-koje-niste-znali-o-svom-tijelu/#When:05:45:00Z</guid>
      <description>Fascinantan, složen mehanizam koji karakteriziraju pokretljivost i simultano obavljanje različitih zadataka, detaljno razrađena koordinacija, sposobnost formiranja pamćenja, ali i proizvodnje sline &#45; bio bi, donekle, opis ljudskog tijela. Istina je, međutim, da su o tom &#8216;utočištu ljudske duše&#8217; mnoge stvari većini ljudi još uvijek nepoznate ili nedovoljno razjašnjene. Predstavljamo vam deset začuđujućih činjenica o tjelesnim funkcijama i osobinama kojih nismo ni svjesni 


Cijeli se svijet smije zajedno s nama 

Svi već znamo da je zijevanje prijelazna pojava, no sudeći prema zaključcima novijih istraživanja, ista stvar vrijedi i za smijeh. Naime, smijeh stimulira regije mozga zadužene za pokretljivost facijalnih mišića, a oponašanje, dokazano, ima vrlo važnu ulogu u komunikaciji. Stoga se kihanjem, smijanjem, plakanjem i zijevanjem ostvaruju snažne veze unutar grupe ljudi. 


Zubi viška 

Mnoge ljudima odavno nepotrebne stvari, poput noktiju, dlaka na prsima, rukama i nogama, ostaju na svom mjestu iz jednostavnog razloga &#45; nisu štetne. Odnosi se to i na umnjake koji su danas prije svega odličan izvor zarade oralnim kirurzima. Našim su, žilavom mesu sklonim precima oni itekako bili dragocjeni, ali ljudi su u međuvremenu razvili drugačije prehrambene navike. Unatoč tome, umnjaci su ostali na svom mjestu uzrokujući ništa drugo do frustrirajuće gužve u našoj usnoj šupljini. 


Hormoni u pubertetu djeluju na mozak 

Svima je jasno da su hormonalni procesi u pubertetu nužan preduvjet razvoja te da pripremaju naše tijelo za reprodukciju. No također je neizbježna ta nepodnošljiva emocionalna nestabilnost. Naime, hormoni poput testosterona imaju jak utjecaj na razvoj moždanih neurona, a promjene do kojih uslijed toga dolazi izazivaju intenzivne reakcije na razini ponašanja. Upravo iz tog razloga pubertet ne može proći bez pojava kao što su emocionalna neustaljenost, apatija i neodlučnost. 


Želudac luči korozivnu kiselinu 

U jednom od najaktivnijih dijelova ljudskog organizma odvija se proizvodnja iznimno opasne tekućine. Naime, želučane stanice luče klorovodičnu kiselinu, korozivnu tvar koja se u industriji koristi za obradu metala. Iako može djelovati na tvrde materijale poput čelika, sluz kojom su prekrivene stijenke želuca zadržava ovu opasnu tekućinu u probavnom sustavu te tako sprečava njeno potencijalno štetno djelovanje. 


Mozak je lagan, ali gladan 

Iako na njega otpada tek neznatnih dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto količine kisika i unesenih kalorija. Tri su cerebralne arterije odgovorne za stalno pumpanje kisika i ako u samo jednoj od njih dođe do zastoja ili bilo kakvog ometanja protoka, dolazi i do poremećaja funkcija koje kontrolira ugrožena regija mozga.</description>
      <dc:subject>zdravlje, zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:45:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Optičke iluzije</title>
      <link>http://otok-hvar.net/izhr/opticke-iluzije/</link>
      <guid>http://otok-hvar.net/izhr/opticke-iluzije/#When:05:40:00Z</guid>
      <description>Naći ćete je u radovima suvremenih i kultnih autora poput Salvadora Dalija, Marcela Duchampa, važno mjesto zauzima i u filmskoj industriji, a u svakodnevnom životu običnih ljudi predstavlja odličan način zabave. Dobro došli u svijet u kojem kraljuje iluzija! 


Iluzije oduvijek fasciniraju ljude, a mnoge su poznate još od antičkih vremena. S njihovim znanstvenim proučavanjem kreće se početkom 19. stoljeća kada se znanstvenici počinju aktivno baviti problemom ljudske percepcije. Interes za ovo područje otada je u konstantnom porastu. Stimulirajući različite promjene i pojave u vizualnoj percepciji, znanstvenici su pokušavali definirati njezine osnovne principe. 


Prema danas poznatoj i usvojenoj definiciji optičke iluzije, pojednostavljeno rečeno riječ je o slici koju stvara ljudski mozak, a koja je na neki način varljiva i netočna. Uzrokuju je, dakle, pogrešne i dvosmislene interpretacije koje nastaju u centrima odgovornima za vid. 


Prema osnovnoj podjeli postoje fiziološke iluzije, do kojih se dolazi nekim prirodnim putem, koje se događaju, uvjetno rečeno, same od sebe, te kognitivne iluzije, izazvane posebnim vizualnim trikovima koji na neki način daju odgovore na složena pitanja o ljudskoj percepciji. 


Među fiziološkim iluzijama najpoznatije su takozvane naknadne ili pa&#45;slike. Riječ je o slikama koje nastaju kada nakon netremičnog promatranja određene točke prebacimo pogled na neutralnu pozadinu, na kojoj se onda stvara optička iluzija &#45; poput zakašnjele reakcije na vizualni podražaj.</description>
      <dc:subject>zabava</dc:subject>
      <dc:date>2007-04-28T05:40:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>